Tekstilna vlakna u uređenju interijera

8 Svibanj 2019 Struka Leave a comment 4034 Views Leave review

Tekstil je ušao u sve pore suvremenog života pa tako i u uređenje naših interijera gdje ima široku primjenu u vidu podnih i zidnih obloga, tapeciranja namještaja, zavjesa i dekorativnih predmeta te u novije vrijeme kroz izradu korpusa namještaja i pregrada od vlaknima ojačanih kompozita. Upotreba različitih tekstilnih materijala kroz boju, teksturu i uzorak daje svakom prostoru određeni karakter što tekstil čini moćnim alatom u kreativnom radu dizajnera. Kod interijernog tekstila, pored estetike, važnu ulogu igraju performanse. Tendencije kvalitete - funkcionalnosti, dugotrajnosti, praktičnosti vrlo su primjetne kod materijala korištenih u suvremenom interijeru. Površina tekstila nije samo pitanje estetike finalnog proizvoda, nego bitno utječe i na njegovu kvalitetu stoga je dobar odabir interijernog tekstila od velike važnosti.

Pri optimalnom odabiru boje pored sezonskih promjena trendova jako su važni i drugi faktori. Kod zavjesa i sjenila za prozore, primjerice, odabir boje materijala ovisi o jakosti svjetla koje prodire kroz prozor, njegovom kutu i intenzitetu. Također je važno uzeti u obzir i umjetno svijetlo koje obasjava prostoriju noću. Za propusne tkanine koje trebaju kontrolirati svijetlost na jako osvijetljenim prozorima, optimalan odabir bila bi tamnija boja. U prostorima koji primaju manju količinu svijetlosti, korištenje jarkih i svijetlih nijansi povoljno djeluje u osvjetljavanju i oživljavanju tmurnog prostora. Kod tapeciranja namještaja, odabir boje ovisi o karakteru i strukturi pojedinog komada namještaja, no valja ga prilagoditi ostalim bojama u interijeru.

Tekstura materijala budi vizualni i taktilni osjet kod korisnika. Tkanine za tapeciranje namještaja ili one za meke podne obloge i tepihe, teksturom postižu mekan, privlačan i luksuzan osjećaj površine. Tekstura ne bi trebala biti pretjerano gruba kako bi se izbjegla neugodnost pri dodiru i spriječila mehanička oštećenja poput pilinga. Kod prozirnih zavjesa, primjerice, tekstura koja se postiže pređama u podlozi, može rezultirati zanimljivim siluetama koje djelomično propuštaju svijetlost.

Uzorci su vizualne kompozicije elemenata i motiva na površini tekstilnog materijala. Uzorak može biti rezultat konstrukcije tekstila, kao pletivo ili tkanje, odnosno printani ili bojani (apstraktni ili figurativni) likovni prikaz na površini tekstila. Beskrajne su varijacije raznih uzoraka, oni mogu biti nasumično komponirani motivi i apstraktni elementi, ili pomno razmješteni ponavljajući oblici. Motiv je element koji se ponavlja u uzorku, može to biti cvijet, zavojnica, točka ili linija, slova i sl. Ponavljajući uzorak je onaj koji ima neprekinuti tok, odnosno pravilnim postavljanjem dijelova stvara se dojam neprekinutih linija i motiva. Poželjno je da uzorak bude u skladu s ostalim elementima u prostoru. Veličinu uzorka, njegove boje i dinamiku valja prilagoditi ostalim predmetima u prostoriji, kako bi se postigla harmonija i željena atmosfera u skladu sa željenim stilom i kontekstom uređenja.

Tekstilna vlakna i materijali u interijeru imaju ne samo dekorativnu, već i zaštitnu ulogu stoga interijerne tekstilije moraju imati potrebna mehanička svojstva (otpornost na habanje, savijanje, dimenzijsku stabilnost, čvrstoću šavova, prekidnu čvrstoću, otpornost na hladno pucanje), propusnosti zraka/prozračnost, otpornosti na vatru i dim (FTP Code Part 1 – test nezapaljivosti koji obuhvaća ISO Standard 1182,1990; FTP Code Part 2 test dima i toksičnosti (ISO 5659), FTP Code 5 test za zapaljivost površine; FTP Code 8 za tapecirani namještaj; poliesterska vlakna trgovačkog naziva Trevira®FR, modakrilno vlakno trgovačkog naziva Kanecaron® i FR polipropilen kao dobri primjeri negorivih vlakana), otpornosti na vodu, otpornosti na UV zračenje, postojanost obojenja te lakoću održavanja.

Najveću primjenu u izradi interijernog tekstila imaju materijali od sintetičkih vlakana. Poliamidna, poliesterska, polipropilenska, polietilenska, akrilna te vlakna iz grupe m-aramida najzastupljenija su kod opremanja unutarnjih prostora. Kemijska struktura i svojstva vlakana koja se koriste u dizajnu interijera ne razlikuju se bitno od standardnih vlakana za odjeću ili tehnički tekstil. Spomenuta su vlakna prikladnija od drugih za primjenu u dizajnu interijera, zahvaljujući odgovarajućoj strukturi i svojstvima. Prirodna vlakna - biljna, životinjska i anorganska također imaju važnu primjenu u dizajnu interijera iako je njihova proizvodnja nešto manja. Od prirodnih vlakana najzastupljeniji su pamuk, vuna i svila. Od anorganskih vlakana u interijernom tekstilu koriste se staklena, keramička, ugljikova i metalna vlakna.

Najveća primjena poliamida u dizajnu interijera je u izradi tepiha i tekstilnih podnih obloga i to zbog njihove velike otpornosti za habanje. U svrhu izrade tepiha najčešće se koriste mješavine poliamida i vune. Već mali udjeli poliamida, do 20% mješavine, povećavaju mehanička svojstva vunenih pređa te time pospješuju trajnost i izdržljivost finalnog proizvoda. Poliamidi imaju slabu otpornost na sunčevu svjetlost i UV zračenje, te su stoga neprikladni za izradu zastora. No zbog odličnih bojadisarskih svojstava imaju veliku primjenu kao dekorativni tekstil. Poliamidna su vlakna ishodišno bijele boje te lako prihvaćaju bojila, a mogu se bojadisati naknadno ili u masi. Lako se tiskaju i imaju odličnu postojanost bojila. Ipak, zbog prisutnosti bojila poliamidi se lako prljaju, a kako bi se povećala otpornost na prljanje, osjetljiva se mjesta na vlaknu moraju tretirati posebnim obradama. U dizajnu interijera, poliamidi se najviše koriste u obliku multifilamentnih pređa od kojih se izrađuju tkanine i pletiva.

Poliesterska vlakna primjenu nalaze u brojnim tekstilnim materijalima za opremanje interijera, kao tkanine, pletiva i netkani tekstil. Otporna su na kiseline i alkalije te na sunčevu svijetlost. Otpornost na sunčevu svijetlost čini poliester primjerenim za izradu zavjesa i draperija (i drugih tekstila i dekora za prozore). Poliester je čest i u proizvodnji prekrivača, jastuka i raznovrsnog dekorativnog tekstila. Poliestersko vlakno trgovačkog naziva Trevira® CS koristi se kod interijernog tekstila koji zahtijeva veću otpornost na gorenje. Zbog velikog LOI indeksa od 28 (kod standardnih tipova je LOI 20) koristi se u izradi tekstila za oblaganje namještaja, za zavjese i dr.

Polipropilenska vlakna imaju odličnu otpornost na habanje te su zbog toga vrlo čest izbor kod izrade tekstila za tapeciranje namještaja. Za oblaganje namještaja, u izradi namještaja koriste se predena pređa, teksturirana i multifilamentna pređa. Multifilamentna pređa je najčešće korištena zbog odličnih svojstava i lakog održavanja finalnih proizvoda. Polipropilenska su vlaka često korištena i u izradi tepiha. Ova vlakna imaju veliku otpornost na kiseline i alkalije, ali su neotporna na sunčevu svjetlost. Kao i polipropilen, polietilen se u dizajnu interijera najčešće koristi u izradi tepiha.

Zbog male gustoće, mekog opipa nalik vuni i odlične otpornosti na svijetlost i kemikalije, akrilna vlakna (Acrilan®, Creslan®, Dolan®, Filana®, Pil-Trol®, Inova®) našla su vrlo široku primjenu u dizajnu interijera. Koriste se za izradu zavjesa, imitacije krzna, tepihe i druge dekorativne tekstilije. Modificirana akrilna vlakna imaju povećanu otpornost na piling, odnosno smanjenu gorivost u slučaju kopolimernih, tzv. modakrilnih vlakana.

M-aramidna vlakna (Nomex®, Conex®, Fenilon®) imaju veliku otpornost na gorenje (LOI index od 30-32) te se stoga u dizajnu interijera najčešće koriste za izradu zavjesa, tekstila za tapeciranje namještaja i kod specijalne izrade tepiha. m-aramidi odlikuju se i velikom otpornošću na kiseline i alkalije te sunčevu svjetlost stoga se osim kao negorivi tekstil za unutarnje opremanje često koristi i u opremanju laboratorija i sličnih prostora u kojima je tekstil izložen različitim kemikalijama.

Vlakna prirodnog podrijetla dio su ljudskog života već tisućama godina i još uvijek su vrlo cijenjen tekstilni materijal (prirodna vlakna danas čine gotovo polovicu ukupne proizvodnje vlakana) zbog svojih specifičnih svojstava, pozitivnom utjecaju na ljudsko zdravlje te suvremenom naglasku na održivom razvoju i reciklaži.

Pamuk je najpoznatije i najčešće korišteno prirodno vlakno biljnog podrijetla koje se odlikuje mekoćom, glatkoćom, fleksibilnošću i dimenzijskom stabilnošću. Primjena pamuka je velika u dizajnu interijera; najčešće u vidu ručnika i kuhinjskog tekstila zbog velike sposobnosti upijanja vode. Pamučna se vlakna koriste i kao tekstil za tapeciranje namještaja, zavjese i jastuke, stolnjake, prekrivače i posteljni tekstil. Također se često koristi u raznim mješavinama s drugim prirodnim i/ili sintetičkim vlaknima. Organski uzgojen pamuk, proizveden bez uporabe pesticida i kemijskih aditiva ima sve veću primjenu te se koristi za izradu cijenjenih, luksuznih predmeta.

Lanene tekstilije odlikuju se odličnom propusnošću zraka, higroskopnošću (sposobnošću upijanja vode), hladnim dodirom i mekoćom. Ne nakupljaju električni naboj na svojoj površini, dugotrajna su te ugodnog sjaja i glatkoće. Lignin u kemijskoj strukturi vlakna štiti vlakna od UV zračenja zbog čega je lan česti materijal za izradu zavjesa. Lanena se vlakna koriste i za tapeciranje namještaja, za dekorativni i posteljni tekstil, plahte i stolnjake, izolacijski materijal i kompozite.

Konopljino vlakno odlikuje se velikom čvrstoćom, higroskopnošću i brzim transferom vlage. Najčešće se koristi za tapeciranje namještaja, kompozite i podloge za tepihe, netkani tekstil, stolnjake, ručnike i plahte. Zbog velike otpornosti na UV zračenje izrazito su dobar izbor kod izrade zavjesa i prozorskih sjenila te zidnih obloga.

Vlakno od jute dugo je i mekano s velikim sjajem. Koristi se za tapeciranje namještaja, dekorativni tekstil, tepihe i zidne obloge. Mješavine jute s drugim vlaknima čine tkanine izvrsnih svojstava za tapeciranje namještaja, zavjese i sjenila. Mješavina jute i polipropilena atraktivne su za izradu deka. Juta je također odličan materijal u kompozitima, za izradu panela, pregrada, vrata i namještaja.

Ramija je također stabljično vlakno, iznimnog sjaja, dobre otpornosti na atmosferske uvjete i velike otpornosti na bakterije. U uređenju prostora ramija se koristi za tapeciranje namještaja.

Sisal vlakna dobivaju se iz lišća agave. Koriste se u izradi užadi, vrpci, pletiva, podmetača, tepiha i drugih podnih obloga, madraca i kompozita.

Kokosovo vlakno dobiva se iz ploda kokosove palme. Vlakno je smećkaste boje, vrlo tvrdo, otporno na mehaničke udarce i vodu te se koristi za izradu madraca, rogožine, prostirača, tepiha i zidnih obloga. U kombinaciji s drugim materijalima koristi se i za tapeciranje namještaja (posebno u auto industriji za izradu sjedala).

„Lufa“ vlakna dobivaju se iz istoimene palme (lat. L. aegyptiaca) i koriste se u proizvodnji dekorativnih predmeta te su posebno prikladna za izradu zvučne izolacije.

Vlakna bambusa u interijerima cijenjena su zbog antibakterijskih svojstava, sposobnosti uklanjanja neugodnih mirisa, zaštite od UV zračenja te velike otpornosti. Koriste se u raznim aplikacijama, kod konstrukcije namještaja, u izradi tepiha i zidnih obloga. Nove tendencije uvode izradu ručnika od bambusovih vlakana s obzirom na odlično upijanje vode.

Vuna je najpoznatije vlakno životinjskog podrijetla pri čemu je Merino vuna najpoznatija vrsta vune. Vunena vlakna odlikuju se visokom higroskopnošću, apsorpcijom UV zračenja, prirodnim sjajem, odličnim toplinskim svojstvima i mekoćom. U interijerima vunena vlakna najviše se koriste za izradu pletiva, tepiha, prekrivača, deka, jastuka, posteljnog tekstila te izolacijskog materijala.

Moher vlakna od Angora koza poznata su po jedinstvenom sjaju, dugotrajnosti i otpornosti, elastičnosti i dobroj izolaciji te iznimnoj mekoći. Vlakna mohera su duga, ravna i glatka, obično bijele boje (postoje podvrste sa smeđom, crnom ili crvenom dlakom). Mogu se dobro bojadisati u duboke i žarke, trajne boje. Koriste se za tapeciranje namještaja, zavjese i tepihe, plahte, prekrivače, deke i jastuke, madrace i ukrasne tekstilije, kao i tapiserije.

Svila se smatra najplemenitijim prirodnim vlaknom, a dobiva se od sviloprelje - leptira iz porodice svilaca (dudovog svilca, lat. Bombyx Mori). Svila je jedino filamentno vlakno prirodnog podrijetla. Vrlo velike finoće i trilobalnog presjeka, svila se odlikuje plemenitim sjajem, mekoćom i glatkoćom. Svila se koristi u izradi luksuznih tekstilnih proizvoda poput posteljnog rublja, dekorativnih tekstilija i tepiha.

Dlaka alpake koristi se za izradu visoko vrijednih pređa od kojih se proizvode tepisi, plahte i prekrivači, ukrasni tekstil za jastuke i sl. Proizvodi od alpake su lagani, s izvanrednom termalnom izolacijom. Razne vrste alpake dolaze u različitim bojama i s iznimnim sjajem.

Dlaka ljame odlikuje se čvrstoćom i elastičnošću te se primjenjuje kod izrade prekrivača, deka i posteljnog tekstila.

Devina dlaka odlikuje se mekoćom, a boja varira od crvenkaste do svijetlo smeđe. Bijela devina dlaka je visoko cijenjena i vrlo rijetka. Devina dlaka koristi se za izradu deka i pletiva te u interijerima često nalazi primjenu i kao izolacijski materijal.

Guskino perje nalazi primjenu u punjenju prekrivača, jastuka, vreća za spavanje i jakni te u izradi kompozita. Perje je dugotrajno i otporno, upija vlagu te ima odlična toplinska svojstva. Unutrašnjost vlakna je šuplja što rezultira zadržavanjem zraka i time odličnim izolacijskim svojstvima.

Anorganska vlakna imaju široku primjenu u opremanju interijera. Staklena, keramička i ugljikova vlakna koriste se u slučajevima gdje je povećana potreba za negorivošću vlakana. Neka od ovih vlakna podnose temperature i do 1200°C. Staklena vlakna mnogo su se koristila u izradi zavjesa i zidnih obloga no zbog slabe otpornosti na savijanje i krtosti pomalo ih zamjenjuju druga vlakna. Metalna vlakna dodaju se u mješavine te se primjenjuju u slučajevima gdje je potrebno smanjiti statički elektricitet, primjerice, kod izrade tepiha.

Uz novosti u trendovima, inovacije na polju tehnologije daju smjernice za razvoj tekstilne industrije. Razvoj tehnologije rezultira interaktivnim tekstilom sutrašnjice i dizajnom baziranim na estetici, znanosti i tehnologiji. Neke od novih tehnoloških tendencija koje sve više osvajaju tržište su razvoj nanotehnologije, biotehnologije i ''pametnih materijala'' kojima se postižu novi efekti u dizajnu interijera. Nanotehnologija razvija raznovrsne obrade tekstila otporne na prljavštinu i vodu, antibakterijske obrade te materijale koji oslobađaju mirise i biocide. Biotehnologija razvija enzime koji zamjenjuju ekološki neprihvatljive kemikalije koje se koriste u mnogobrojnim procesima u obradi tekstila. ''Pametni tekstil'' uključuje široki spektar tekstilnih proizvoda s inkorporiranom elektronikom. Primjer pametnog tekstila su interaktivni paneli koji emitiraju svjetlost i odgovaraju na promjene u okolišu. Heimtextil i Avantex u Frankfurtu, Decocontract u Brusselesu, Pitti Filati u Firenci i Top Drawer u Londonu samo su neki od sajmova koji predstavljaju novitete u bojama, materijalima, tehnologiji i trendovima u tekstilnoj industriji. Također, niz svjetskih agencija, primjerice Pantone agencija, predstavljaju nove palete boja za nadolazeću sezonu.