Eko ili zelena gradnja štedi prirodne resurse
i smanjuje količinu otpada koja nastaje prilikom gradnje.
Građevinska industrija u posljednje vrijeme okrenuta je povratku starim, tradicionalnim načinima gradnje uz neke izmjene koje donosi suvremeno doba
Današnjicu karakterizira trend povratka prirodi i ekologiji u svim sferama ljudskog života i djelatnosti, pa tako i u arhitekturi. Stoga se i prirodni materijali vraćaju u modu.
Kroz čitavu povijest čovječanstva, ljudi su gradili kuće od blata, gline, zemlje, pijeska, kamena, drveta i slame sve do pojave novih tehnologija i načina gradnje koji loše utječu na naš okoliš.
Moram priznati da sam bila sklona predrasudama vezanim za kuće izgrađene od zemlje, slame i sličnih materijala, pa me stoga obrada ove teme i širenje spoznaja o istoj posebno zanimalo. Zemlju sam vezala uz nazadno, trošno i siromašno, a upotrebu betona uz napredna i bogata društva.
Iako smo do prije svega par desetljeća koristili ove materijale, današnje zakonodavstvo većine zemalja, pa tako i Hrvatske, ih ne poznaje.
Ekološke kuće imaju višestruku korisnost, a prirodni materijali pored energetskih, ekoloških i ekonomskih prednosti, imaju i zdravstvene. Vijek trajanja jedne betonske kuće je u prosjeku 50 godina, dok je vijek trajanja ekološke kuće od blata, zemlje ili nekog drugog prirodnog materijala i do 300 godina.
2. Što su eko kuće?
Eko kuća je izgrađena od prirodnih i obnovljivih materijala s ciljem uštede energije i zdravijeg življenja, te minimaliziranja utjecaja na okoliš. Eko ili zelena gradnja štedi prirodne resurse i smanjuje količinu otpada koja nastaje prilikom gradnje. Građevinska industrija u posljednje vrijeme okrenuta je povratku starim, tradicionalnim načinima gradnje uz neke izmjene koje donosi suvremeno doba. Zbog toga se u svijetu sve više obraća pažnja na energetsku efikasnost objekata, a taj trend polako dolazi i do nas.
Samoodržive kuće koje štede energiju koriste jedino sunce kao izvor toplinske energije stoga je najbitnije njihovo pozicioniranje kako bi se maksimalno iskoristila sunčeva svjetlost.
3. Najčešći materijali za gradnju eko kuće
Ekološki građevinski materijali su oni koji imaju najmanje štetan utjecaj na okoliš i zahtijevaju manju potrošnju energije, obnovljivi su i mogu se reciklirati. Uz to su trajni, dobri izolatori, lako ih je održavati i stabilni su.
Prostor Europe, a time i kontinentalne Hrvatske, najčešće koristi nekoliko tradicionalnih građevinskih materijala - opeku ili ciglu, drvo, slamu, zemlju, a od modernih materijala koji zadovoljavaju eko kriterije i Ytong porobeton. Kamen je također često korišten materijal, ali više uz more.
3.1. Zemlja kao građevinski materijal
Zemlja je jedan od najstarijih i najčešće korištenih građevinskih materijala koji je vrlo izdržljiv, sveprisutan i lako dostupan. Stoljećima se koristila na ovim prostorima što govori o pogodnosti tog materijala za gradnju. Potpuno je podložna reciklaži. Zemlja ne troši energiju za proizvodnju, osim ljudske snage.
Zemlja spada u nezapaljive materijale, te je dobar termoizolator što zemljane kuće čini ugodnima za život. Zemljane kuće je moguće samostalno izgraditi, bez plaćanja građevinskih radnika.
Prije početka gradnje potrebno je ispitati njenu kvalitetu, a najbolji rezultati se dobivaju kombiniranjem s drugim prirodnim materijalima. Za gradnju je najbolje koristiti zemlju koja se nalazi na građevinskom terenu jer se tako štedi na transportu.
Veliki dio svjetske populacije živi u siromaštvu. Iranski arhitekt Nader Halili pokušao je pomoći svojim programom izgradnje kuća od zemlje osmislivši sistem izgradnje u kojem je za kuću od 35 m kvadratnih potrebno 500 dolara.
Inače, trećina svijeta živi u kućama od zemlje. Zemlja je besplatan materijal i dostupan je svima, ekološki je materijal i sjajan izolator, pa je ljeti u kućama hladno, a zimi toplo.
Naderov princip izgradnje kuća je vrlo jednostavan i sam vlasnik ju može izgraditi. Tehnika izgradnje je nadahnuta kućama s kupolama koje postoje u selima Afrike. Plivajući temelji se izrade na način da se ukopa rupa i postavi drenažni sloj od kamenčića. Plastične vreće se pune vlažnom zemljom, slažu da se formiraju zidovi i zatim nabijaju. Između redova se postavlja bodljikava žica. Najjednostavniji način gradnje je kupola jer je kupola struktura izdržlljivija od klasične kocke, ali je moguće graditi i u svim drugim oblicima. U ovom sistemu gradnje nema betona ni drveta što drastično smanjuje troškove gradnje, ali je naravno moguće i kombinirati s drugim građevinskim materijalima ili graditi u tradicionalnom obliku.
3.2. Porobeton
Porasti beton, Ytong, je materijal koji je zbog očuvanja prirodne okoline, uštede energije i mogućnosti potpune prerade otpada iz proizvodnje postao jedan od ključnih ekoloških građevinskih materijala. Porasti beton je zrakonepropustan, a unutarnja klima zraka zdrava je, bez pojave plijesni.
Porobeton je moguće reciklirati, siguran je, a za njegovu proizvodnju potrebno je znatno manje energije nego za proizvodnju opeke. Lagan je, praktičan i jednostavan za gradnju, pa se kuća može sagraditi i za mjesec i pol dana. Ytong zidni blokovi su jednostavni za obradu, te pružaju dobru toplinsku i zvučnu izolaciju, te su otporni na požar.
Sirovine od kojih se proizvodi porobeton su kvarcni pijesak, cement, gips, kreč i voda koji se miješaju s aluminijskim prahom.
Od Ytong materijala se grade niskoenergetske i pasivne kuće.
3.3. Drvena građa
Drvo je najprirodniji ekološki materijal korišten u građevinarstvu, a drvene konstrukcije mogu trajati stoljećima neoštećene ako ih se pravilno zaštiti od vlage i insekata. Drvo je u potpunosti razgradivo, a za njegovu obradu i pripremu za gradnju nije potrebno mnogo energije. Obnovljiv je resurs i lako se reciklira. Prednosti drva koje se ističu su elastičnost, dobra akustika, najbolji je prirodni izolator i nije štetan po zdravlje. Zbog svojih pozitivnih karakteristika, drvo se koristi u arhitekturi za nosive konstruktivne elemente, podove, stubišta, stolariju, namještaj...
Staro drvo je posebno isplativo za korištenje jer je obično izdržljivije, a za njega je i manje vjerojatno da će mijenjati oblik. Novi komadi drveta ''rade'', te se kroz vrijeme mijenjaju.
Bambus je jedan od najvažnijih obnovljivih vrsta građevinskih materijala, kao i jedan od najjačih. Stoljećima se koristi u izgradnji u azijskim zemljama. Nije prikladan za korištenje u sušnim područjima jer se može smanjiti ili ispucati ako nema dovoljno vlage u zraku.
3.4. Cigla ili opeka
Riječ je o najčešće korištenom građevinskom materijalu na našim prostorima. Lako je dostupna, postojana i otporna na truljenje. Radi svoje gustoće sporije se zagrijava ljeti, i sporije hladi zimi, što pomaže u reguliranju temperature u domu. Moderniji proizvođači opeke unaprijedili su proizvodnju, pa u procesu proizvodnje manje zagađuju nego što je to bio slučaj u prošlosti ali je takvih proizvođača nažalost jako malo.
Cigla se peče na temperaturi od oko 1000 stupnjeva, pa se troši jako puno energije za njenu proizvodnju. Da bi se spriječio gubitak topline do kojeg dolazi tijekom gradnje ciglom i fugiranjem između cigli, potrebno je napraviti dobru izolaciju.
3.5. Slama
Slama je poljoprivredni, otpadni višak koji se može dobiti po niskoj cijeni, a cijenjen je građevinski materijal zbog svojih izolacijskih i statičkih značajki, stoga su i kuće od slame sve zanimljivije za gradnju. Obnovljiv je i razgradiv materijal koji se uzgaja na godišnjoj razini, a energija potrebna za proizvodnju slame dolazi od sunca.
Zidovi od bale slame su znatno jeftiniji od zidova od cigle i blokova. Moguće je uštedjeti i uključenjem vlasnika kuće u izgradnju, te korištenjem gline kao materijala za žbukanje, umjesto vapna ili pijeska, ako je dostupna u blizini kuće.
Slama je zdrava zamjena za moderne građevinske materijale jer je prirodan materijal, bez štetnih utjecaja. Za razliku od modernih materijala, ne isparava spojeve poput formaldehida, pa osigurava kvalitetniji zrak, a uz to slamnati zidovi dišu, za razliku od npr. Betonskih.
Zidovi od slame su sjajni zvučni izolatori. Obavezno ih je potrebno ožbukati da bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja.
Zid od balirane slame se može koristiti kao nosivi element, iako se češće slama koristi kao ispuna, a strukturni elementi su od drva, metala ili armiranog betona.
Dok u svijetu posljednjih godina niče sve više kuća od balirane slame, u Hrvatskoj se ovaj način gradnje tek pojavio, pa je malo vještih majstor koji su specijalizirani za gradnju tim materijalom. Drugi ključni problem je nedostatak zakonodavstva vezanog za ovu tehniku gradnje. Za sada se slama ne smije legalno koristiti u graditeljstvu u Hrvatskoj.
3.6. Kuće od konoplje
Korištenje konoplje kao građevinskog materijala postoji već desetljećima, od 60-ih se u Europi i Americi koristi hempcrete kao alternativni građevinski materijal. Hempcrete materijal je vodootporan, dobro podnosi požare, ne truli ako se koristi iznad zemlje i u potpunosti se može reciklirati, a njegova trajnost je između 600 i 800 godina.
Zidovi od konoplje i vapna osiguraju odličnu toplinsku i zvučnu izolaciju. Oni dišu, te upijaju i emitiraju vlagu, čime čine unutrašnji prostor zdravim mjestom za boravak.
Međutim zakonska regulativa i cijene konoplje predstavljaju probleme za uporabu konoplje kao građevinskog materijala. U većini zemalja svijeta zabranjena je proizvodnja industrijske konoplje.
4. Države protivnice izgradnje eko kuća
U Hrvatskoj postoje zajednice ljudi koji su svoje kuće uredili na način da poštuju princip zaštite okoliša, princip energetske samodostatnosti i održivosti, odnosno principe permakulture. Njihove kuće prilagođene klimi i okolišu, osebujnog vizualnog identiteta izgradili su sami vlasnici, bez velikih ulaganja, bez metala, betona. Međutim, gradnja s prirodnim materijalima onemogućava proizvodni profit.
Taj način gradnje dozvoljen je samo u nekim zemljama i to samo na onim područjima gdje vlast i različiti građevinski lobiji ne ometaju zajednice u izgradnji svojih ekoloških kuća. Tih područja je jako malo i države paze da ta ideja ne postane svakodnevna.
Dozvola da se gradi svoja kuća u skladu s prirodom dozvoljava se vrlo rijetko, a sama činjenica da vam netko određuje kakvu kuću ćete graditi dokaz je potpune ekonomske kontrole. Iako su kamen, cigla, bambus stoljećima poznati kao izdržljivi građevinski materijali koji mogu biti lokalno proizvedeni, njihovo korištenje nije zakonski uređeno.
Permakulturu karakterizira izgradnja kuća vođena principom brige za prirodu i ljude. Njihove kuće ne samo da umanjuju proizvodnju otpada korisnicima, već ga čak i koriste kao građevinski materijal (plastiče boce, auto gume, limenke), zatim koriste energiju Sunca, vjetra, kišnicu, te stvaraju potpuno ekonomski neovisne zajednice.
Međuti, zakon ne dozvoljava izgradnju eko kuće bez režija, izgrađenu od drva, slame ili auto guma. Iako se promovira održivi razvoj, zakon ga sprečava da se realizira.
5. Recikliranjem do izgradnje – kuće od plastičnih boca
Milijuni plastičnih boca godišnje završe na odlagalištima, u oceanima ili na nekontroliranim deponijima uz cestu, što ih čini iznimno dostupnim i besplatnim građevinskim materijalom. Posljednjih godina pokreću se inicijative za pretvaranje plastičnih boca za piće u građevinske materijala posebno u Africi, te zemljama srednje i južne Amerike. Samo u Nigeriji se 500 milijuna plastičnih bočica za piće svake godine odbacuje, što pokazuje da postoji obilje materijala koji se može upotrijebiti za gradnju. Boce je prvo potrebno sakupiti i razvrstati, a zatim napuniti pijeskom. Potrebno je oko 14.000 boca jednakih dimenzija kako bi se izgradila jedna kuća. Napunjena boca postaje ''cigla'' koja se koristi kao temelj za izgradnju čvrste strukture. Ovako izgrađeni zid je do dvadeset puta jači od zida od betonskih blokova, a cijena izgradnje ovakve kuće je trostruko povoljnija od cijene izgradnje kuće od betona i cigle.
Kuće od plastičnih boca, osim što su jeftine, su i jednostavne za izgradnju.
Plastične boce koje zagađuju okoliš, mogu se koristiti za izgradnju vatrootpornih, nepropusnih, dobro izoliranih i cjenovno pristupačnih domova. Pitanje je samo kako zaobići građevinske zakone.
6. Zaključak
Izgradnja doma, bez obzira na veličinu, sve je skuplja, ne samo zbog cijena nekretnina, već i zbog troškova građevinskih materijala, a siromaštvo u svijetu je u stalnom porastu. Većina ljudi obično za gradnju koristi tradicionalne građevinske materijale kao što su drvo, beton i cigla. Kreativnijim odabirom građevinskih materijala moguće je proći znatno povoljnije.
Ubrzani životni ritam i želja za maksimalnim profitom doveli su do potrebe za što bržom gradnjom i do zanemarivanja osnovnih pravila graditeljstva – brige za zdravlje korisnika. Eko kuće vraćaju fokus na bitno.
Svjetske vlade morat će se tek pozabaviti zakonodavstvom vezanim za ekološke kuće, kao što će biti i potrebno provesti edukaciju majstora i izvođača radova da bi projekt ekoloških kuća zaživio.
Blog napiala: Gorana Lolić, polaznica programa Stilist uređenja unutarnjih prostora
izvori: https://wienerberger.hr/
