Kineska tradicijska arhitektura

Zbog svojih posebnih značajki, tisućljetnog razvoja i povijesnog značaja, kineska tradicijska arhitektura zauzima posebno mjesto u svjetskom kulturnom naslijeđu i u povijesti svjetske arhitekture.


Drvena konstrukcija


Kineska tradicionalna arhitektura jedinstvena je u korištenju drvene osnovne konstrukcije. Do današnjih dana vidljivo su očuvana velika arhitektonska, time i civilizacijska dostignuća na tlu Kine- od poznatih malih urbanih gradskih cjelina, veličanstvenih carskih palača preko uzvišene arhitekture carskih grobnica, mističnih žrtvenih oltara i hramova do profinjene i istančane vrtne arhitekture, mostova i raznih primjera iz svakodnevne “obične“ stambene arhitekture. Kada je riječ o drevnim arhitektonskim stilovima i njihovim značajkama, najuočljivija je-horizontalnost. Za razliku od zapadnjačke arhitekture, koja ima tendenciju rasta u visinu i u dubinu, u kineskoj arhitekturi veći je naglasak na širini građevina. Primjerice dvorane i palače Zabranjenog grada imaju relativno niske stropove u usporedbi s ekvivalentnim upravnim zgradama na Zapadu, no njezin vanjski dojam sugerira sveobuhvatnu prirodu carske Kine. Kineska se struktura temelji na principima ravnoteže i simetrije. Upravne zgrade, stambene građevine, hramovi i palače pozicionirani su u odnosu na jedan glavni pravac, os ili aksu. Zgrade sekundarne namjene postavljene su tako da ih dva krila zatvaraju s bočnih strana oblikujući glavnu prostoriju i dvorište.

01

 

Hijerarhija


Zanimljivo je da raspored zgrada u odnosu na glavnu os i ophodni zid odražava vrijednosni sustav kineskog društva. Primjerice u tradicionalnoj stambenoj arhitekturi, raspored stanovanja u prostorijama slijedi obiteljsku hijerarhiju. Jedna od praktičnih karakteristika je južna orijentacija svih tradicijskih kuća, zbog veće insolacije i obrane od vjetra.

Sklad s prirodom


Tradicionalna kineska arhitektura posjeduje jedinstvenu drvenu konstrukciju gdje su drvo, opeka i crijep glavni građevinski materijali. Zidovi razdvajaju prostor na način da vrata i prozori mogu biti postavljeni bilo gdje, što konstrukciju čini iznimno fleksibilnom i prilagodljivom u prihvatu stanovnika koji dolaze iz različitih klimatskih područja. Još jedna važna značajka je da je ovakva drvena konstrukcija prilično otporna na potrese, budući da je izabrano drvo žilavo, iako naravno zapaljivo. Otporno na potres, ali ne i na vatru. U tradicionalnom sustavu građevine su smještene u skladu s prirodom i kako bi primale Qi iz povoljnih smjerova. U tradicionalnoj kineskoj kulturi Qi je aktivni princip koji formira svako živo biće te ga se često prevodi kao životnu energiju, životnu silu ili samo kao energiju. Kinezi smatraju da je Qi najbolji u predjelima koji gledaju na more s planinama u pozadini. Idealno, pozitivna lokacija odgovara jednom od četiri daoistička kvadranta, koji idu od najvišeg i najboljeg prema slabijem. Sjeverni kvadrant ili Crna kornjača, lijevi ili istočni zvan Azurni zmaj, desni ili zapadni zvan Bijeli tigar i na jugu Crvena ptica koja gleda na močvaru, sporu rijeku ili veliku vodenu površinu. Doista je potreban geomant da bi ovo pronašao.Povrh toga postoje razni trikovi feng shuia kojima se može popraviti i ispraviti loš prostorni qi.

02

Krov pun značenja


Osebujni karakteristični kineski krov obiluje značenjima. Simbolika je prisutna u obojenoj dekoraciji krovnog vijenca, krovnom materijalu i dekoraciji na sljemenu. Krovište odlikuje valoviti crijep, nešto nalik hrvatskim dalmatinskim kupama ili kanalicama, koji se usporedno spušta. Vertikalni krovni grebeni te zelena boja krovišta podsjećaju na bambus, koji simbolizira mladost i dugovječnost, dok pozlata i žuta boja carskih krovišta predstavlja prosperitet.

03

Palače- arhitektonska raskoš


Naravno, prostranost kineskog teritorija, donosi i razliku u regionalnim značajkama kineske arhitekture čija raznolikost prinosi općem bogatstvu.
Iako neutreniranom oku „turistu koji dolazi po prvi put“sve djeluje slično, na sličan način na koji crkvena arhitektura kineskim turistima u Europi djeluje ne previše raznoliko.
Kada govorimo o carskoj arhitekturi podrazumijevamo carske palače, carske grobnice i carske oltare ili žrtvenike. U carskoj Kini carska je palača predstavljala vrhunac arhitektonskog dometa kada su u pitanju raskoš i vrijednost, estetska i materijalna. Isprva se termin „palača“ odnosio na kuću „svetog čovjeka“, dok je poslije za dinastije Qin palača postala carskom osobnom rezidencijom.

041

Palača je utjelovljavala feudalni sustav patrijarhalnih klanova te je simbolizirala vrhovni carski poredak. Najveličanstveniji primjeri tog arhitektonskog tipa su naravno carska palača u Pekingu ili Zabranjeni grad i carska palača u Shenyangu u pokrajini Liaoning na sjeveroistoku Kine. Za Zabranjeni se grad drži da je najveća i najbolje očuvana drevna drvena konstrukcija na svijetu. Nacrt palače strogo se drži aksijalne simetrije. Gotovo sve građevine su poredane u odnosu na glavne dvorane duž središnje osi, dok su manje važne smještene uz zapadne i istočne rubove.
Tlocrtni plan s jedne strane odražava carsku hijerarhiju, s carskom moći u središtu, a s druge strane feudalni poredak i status. Lijeva strana se smatrala višom na ljestvici, stoga je u gradnji zauzela prednju poziciju, te je služila kao „hram predaka“ ili „obiteljski hram“. Dok je oltar, gdje su se prinosile žrtve bogu zemlje i žetve zauzeo poziciju na desnoj strani. U pravilu bi prednje dvorane služile za obavljanje državnih poslova, dok bi stražnje bile stambene odaje.

Veličanstvene carske grobnice


Arhitektura carskih grobnica svakako zauzima zasebno mjesto u klasičnoj kineskoj arhitekturi, koja svjedoči o vrhunskom graditeljskom umijeću i kod projektiranja i kod izvedbe te ne čudi što su mnogobrojni očuvani primjeri upisani na svjetsku listu kulturne baštine. Na jednakoj su razini s ostalom drevnom grobnom arhitekturom, od egipatskih piramida do maloazijskih mauzoleja. Grobna je arhitektura tada bila najveličanstvenija, a sada su vrhunac „graditeljskog natjecanja“ tornjevi („high-light poslovno-hotelska arhitektura“). Njihova površina te razrađenost nacrta je tolikog opsega da su često nazivane i podzemnim palačama. Mauzolej prvog kineskog cara Qin Shihuanga u Xianu s poznatim terakota ratnicima najveličanstveniji je primjer te ujedno drži status najveće grobnice na svijetu.
Oltari ili žrtvenici te hramovi predaka ili „obiteljski hramovi“ građevine su gdje su se prinosile žrtve. Stari Kinezi su čvrsto vjerovali u različite bogove i duhove pa su tako podigli brojne grandiozne žrtvenike i hramove predaka. Najljepši primjer je Nebeski hram Tiantan u Pekingu, koji je carski hram, ali ujedno i žrtvenik. Slične hramove posvećene precima može se naći diljem Kine. Sakralnoj arhitekturi u Kini pripadaju svi daoistički, budistički hramovi i hramovi posvećeni Konfuciju.
U odnosu na vrijeme gradnje i regiju u kojoj su podignuti, među njima postoje velike razlike.

04

Razlike daoističkih i budističkih hramova

Ljudi često miješaju daoistički i budistički hram, što ne čudi jer su izvana vrlo slični i zaista ne postoji veća razlika. Razlika se sastoji u sadržaju hrama. Primjerice u daoističkom hramu pred glavnim ulazom stoje svete statue zmaja i tigra, dok u budističkom hramu tu istu poziciju pred ulazom zauzimaju dvije statue stražara. U daoističkoj glavnoj dvorani je štovano trojstvo Čistog žada, Vrhunske čistoće i Velike čistoće, dok je u budističkoj glavnoj dvorani smješteno budističko trojstvo. Vjerojatno bi poznavatelji obiju religija zamijetili još brojne nespomenute razlike. Općenito su zidne slike statue daoističkih hramova poznatije širem pučanstvu, no religiozna atmosfera je intenzivnija u budističkim hramovima.

Budisticki Hram

Daoisticki Hram

Budistička arhitektura


S pojavom budizma, došla je i budistička sakralna arhitektura. Predstavnici su hramovi i samostani, pagode i grotto špilje s opsežnim reljefima, polureljefima i veličanstvenim budističkim statuama. Budistička arhitektura je prisutna na tlu Kine od Han dinastije u 2.stoljeću, kada je budizam postupno počeo prodirati u Kinu. Lokaciju samostana bi izabrali budistički redovnici u odnosu na procjenu pogodnosti za prakticiranje religioznog života, ali i drugih svjetovnih i prirodnih okolnosti. Put dinastije Sui (6/7.st.), pagoda kao centralna građevina zauzimala je središnju poziciju u samostanskom kompleksu, no poslije je statua Bude premještena u glavnu hramsku dvoranu, čime je dvorana postala centralnim svetištem, a pagoda je zauzela drugu poziciju umanjene važnosti. Kineska budistička arhitektura također slijedi princip simetrije, gdje su zgrade poredane duž glavne osi s orijentacijom na jug. Na osi bi se nalazila hramska vrata, dvorana nebeskog kralja, glavna dvorana i knjižnica sa Sutrama. Spavaonica, kuhinja, blagovaonica i skladište nalazili bi se na desnoj strani, a lijeva bi strana bila slobodna za posjetitelje.

Špilje


Budističke špilje i arhitektura u stijeni predstavljaju vrlo impresivnu pojavu, kojom se s razlogom Kina ponosi i koja je zaštićena i omiljena kod posjetitelja. Riječ je o iznimnim projektima, koje je s tadašnjim tehnikama bilo vrlo opasno izvoditi. Ta vrsta gradnje i umjetnosti stigla je s budizmom iz Indije te je procvala u vrijeme Sjevernih i Južnih dinastija (1/2 6.st.). Najpoznatiji primjeri su Mogao pećine, Yungang pećine i Longmen pećine. Riječ je o pećinama i reljefima u stijeni nastalima ljudskim djelovanjem.

Moderna arhitektura

Tijekom čitavog 20.stoljeća kineski su arhitekti pokušali ostvariti spoj tradicionalnog kineskog dizajna s modernom arhitekturom, uglavnom u gradnji vladinih i upravnih objekata, ali s ograničenim uspjehom. Štoviše, pritisak procesa urbanizacije prisutnog u čitavoj suvremenoj Kini tražio je veliku brzinu gradnje i veći broj etaža, što je značilo da je u gradovima došlo do naglog pada tradicionalne gradnje koja nije predviđala više od tri kata, u korist moderne višeetažne arhitekture.

No tradicijske vještine kineske gradnje, uključujući drvodjelstvo na velikoj i maloj skali, zidarstvo i kamenu gradnju i dalje se primjenjuju u konstrukciji stambene arhitekture diljem ruralnog dijela Kine, odolijevajući pred novim tehnologijama i izazovima suvremene gradnje.
Da se vremena mijenjaju govori i izniman primjer kineskog arhitekta Wang Shua koji je 2012. osvojio uglednu nagradu Pritzker, oscara za arhitekturu, budući da je uspio spojiti kinesku prošlost s kineskom i svjetskom sadašnjosti. Prekrasan primjer njegov je projekt povijesnog muzeja u gradu Ningbu, gdje je upotrijebio rabljenu opeku, crjepove i građevne ostatke drugih građevina.

Forbidden City1 Qin Palace

Ningbo Povijesni Muzej 2003 2008 Ningbo Kinawang Shu Arhitekt

Spoj Tradicionalnog Materijala I Suvremene Arhitekture Wang Shu Arhitekta

Vrtni Paviljon „Mramorni Brod“ Peking Ljetna Palaca 1755


Zaključak
Veliko je umijeće dom učiniti utočištem jer je dom mjesto odakle svakodnevno odlazimo i mjesto kojem se vraćamo. Čineći prostor ugodnim za život zbog skladno dizajniranog interijera sukladno sklonostima vlasnika pridonosimo podizanju kvalitete življenja.
Imati privilegiju i priliku na takav način obogatiti život pojedinca bogatstvo je iskustva svakog dizajnera interijera.
Kineska arhitektura me inspirirala zbog svoje orijentacije duhovnosti, jednostavnosti i slavljenja prirode na koju mi,djeca grada, možemo lako zaboraviti. Također progovara o energetskoj povezanosti građevine sa stanarima te.kako građevina sa svojim uređenjem interijera može utjecati na život čovjeka kao da je živo biće o čemu bih se u budućnosti htjela više informirati.

Tekst:
Adriana Pelko, stilist uređenja unutarnjih prostora

Izvori:
Betels, Almut, Traditionelle Baukunst /Traditional Architecture in China, Benteli, 2002.

Stubbs, John H., Thompson, Robert G.: Architectural Conservation in Asia: National Experiences and Practice, Routledge, NY, 2016
https://sacu.org/
https://en.wikipedia.org/wiki/Chinese_palace#/
https://www.tripadvisor.com.my/LocationPhotoDirectLink-g1152434-d1807843-i75625376-Palace_of_Ming_and_Qing_Dynasties-Dongyang_Zhejiang.html
https://www.vecernji.hr/peking-careva-sjeverna-prijestolnica-840177

Časopis „Zlatni Feniks“, www.croatian.cri.cn , http://croatian.cri.cn/
https://www.pritzkerprize.com/laureates/2012

Vezani postovi

  • ETNO DETALJI U INTERIJERU

    18.01.2019.

    Novi trend u opremanju interijera koji je obilježio 2018. godinu, a kako se da naslutiti bit će jedan od vodećih stilova u 2019. godini je svakako etno

    Pročitaj
  • POP-UP SHOP

    08.01.2019.

    U Hrvatskoj je prvi pop-up dućan otvorio Chanell, a on se selio iz Zagreba u Opatiju pa po raznim šoping centrima.Svoja vrata otvorio je i prvi domaći pop-up , onaj tvrtke Ghetaldus, 2012.godine na Zrinjevcu u Zagrebu

    Pročitaj
  • Škole u Božićnom ruhu...

    21.12.2018.

    Svaka naša škola ima svoju osobnost, koja naviše ovisi ljudima koji borave u njoj u svom radnom vremenu i polaznicima koji htjeli ili ne ostavljaju svoj trag na nama djelatnicima.

    Pročitaj